
Najbolji na vinskoj sceni u 2017 prema izboru magazina Vino & Fino
U sredu, 20. decembra, na svečanosti u Klubu Novi BitefArtCafe, obeležena je šesta godišnjica delovanja najuticajnijeg vinskog magazina u Srbiji, Vino & Fino.
U prijatnom ambijentu Kluba i opuštenoj atmosferi, već prema ustaljenom običaju, proglašena su najbolja srpska vina, odnosno vina koja su na neki način skrenula pažnju na sebe i obeležila 2017 godinu, prema mišljenju žirija sastavljenog ovog puta, uglavnom, od vinskih novinara. Kod izbora su u obzir uzimani ukupni utisak u pogledu kvaliteta nastupa, komunakacije i prodaje, s tim da u konkurenciji nisu mogla biti vina koja su već bila u izboru prethodnih godina. Ovaj uslov je bitno uticao na konačan izgled rang listi.
Vinarija godine 2017. je Deurić iz Male Remete, Fruška gora, a priznanje “Vinski bar godine 2017“, kao najbolje vinsko mesto u Srbiji, dobio je Podrum Wine Art iz Beograda.
U izboru srpskih vina koja su obeležila 2017 godinu učestvovali su:
Tomislav Ivanović, urednik sajta Vinopedia.rs
Perica Radović Merlo, vinski bloger
Vuk Štefanović, sommelier
Igor Luković, urednik magazina Vino & Fino
Evo njihovog izbora:
Bela vina
CHARDONNAY LASTAR 2016 Vino godine 2017
Vinarija Lastar, Sekurič, Rekovac, LevačOmnibus Lector 2015, vinarija Erdevik 1826, Erdevik, Fruška gora
Beli prokupac 2016, vinarija Milanov podrum, Venčac, Župa
Chardonnay S edicija 2013, vinarija
Kovačević, Irig, Fruška goraValerius Riesling 2015, vinarija Imperator, Fruška gora
Filigran Chardonnay 2016, vinarija manastira Bukovo, Negotin
Quet traminac 2016, vinarija Fruškogorski vinogradi, Banoštor, Fruška gora
Virtus Pinot grigio 2016, vinarija Virtus, Valjevo
Znamen 2015, vinarija Despotika, Vlaški Do, Šumadija
L’estuaire 2015, vinarija Pusula, Miličinica, Valjevo
Crvena vina
DOJA PROKUPAC 2015 Vino godine 2017 Vinarija Doja, Donja Jošanica, Blace, Toplica
Kišov portugizer 2016, vinarija Kiš, S. Karlovci, Fruška gora
Radovan 100% prokupac 2015, vinarija Čokot, Starci, Župa
Seduša 2016, vinarija Šijački, Banoštor, Fruška gora
Yotta prokupac 2015, vinarija Yotta, Župa
Merlot 2015, vinarija Izba Jovanović, Vele Polje, Niš
Fabula Lagum 2015, vinarija Chichateau, Šišatovac, Fruška gora
Kanon Superior 2012, vinarija Jeremić, Smederevo
Pinot Noir 2015, vinarija Deurić Mala Remeta, Fruška gora
Rapsodija Kadarka 2013, vinarija Tonković, Subotica
Roze vina
ROSE SEC 2016, Vino godine 2017 vinarija Zvonko Bogdan, Subotica
Urban rose 2016, vinarija Deurić Mala Remeta, Fruška gora
Tri Morave rose 2016, vinarija Temet, Lozovik, Jagodina
Lastar rose 2016, vinarija Lastar, Sekurič, Rekovac, Levač
Pink Punk 2016, vinarija Chichateau, Šišatovac, Fruška gora
Posebno priznanje dobio je penušavac Biser, vinarije Aleksić iz Vranja kao Penušavo vino godine 2017.
Posmatrajući ovaj izbor i rangiranje hladnim očima nemilosrdne statistike, evidentna je dominacija vina i vinarija iz Vojvodine, posebno sa fruškogorskog vinogorja. Još kada se tome pridoda i vinarija godine, dominacija je potpuna
Od 25 rangiranih vina 12 je iz Vojvodine, odnosno 48%, od čega je i jedno vino godine, a fruškogorska vina u svemu ovome učestvuju sa impozantnih 40%.
Da li je ovo prava slika trenutnog stanja na vinskoj sceni Srbije? Naravno da nije. Redakcija magazina Vino & Fino je nedvosmisleno istakla da se ne radi o NAJBOLJIM, nego o onima koji su po njihovom mišljenju „na najbolji način skrenuli pažnju na sebe i obeležili 2017 godinu“, pa ih tako treba i posmatrati. Dakle, ovi rezultati trebalo bi da na izvestan način budu samo indikator stanja iz koga mogu da proizađu određeni zakljuci.
Bilo bi interesantno uporediti podatke o prodaji, odnosno potrošnji vina u Srbiji i utvrditi da li makar približno korespondiraju sa gore navedenim procentima. Ukoliko takvi podaci uopšte postoje. Ono što raduje je činjenica da među ovih 25 vina ima dosta onih koji su proizvedeni od autohtonih sorti grožđa(posebno crvena vina), što odslikava i neke trendove na vinskoj sceni Srbije.
I još nešto. Dobro bi bilo da u skladu sa aktuelnim trendovima, redakcija magazina Vino & Fino razmotri mogućnost da u dogledno vreme, u konkurenciju uđe i „četvrta“ boja vina.